Kroz veljaču pedagoginja s učenicima 5.-8. razreda prolazi teme o sigurnosti na Internetu. Održavaju se radionice na kojima razgovaramo o našim navikama na Internetu, te se uz pomoć različitih materijala i letaka educiramo kako se zaštiti na Internetu i odgovorno ponašati.

Zlostavljanje u virtualnom svijetu više nije virtualno

Zlostavljanje, nažalost, nije više pojava koju srećemo u samo u stvarnom svijetu. Nove tehnologije i novi načini komunikacije mladih donose brojne prednosti, jednostavniju komunikaciju sa prijateljima i poznanicima, održavanje kontakata, lakši način pronalaska informacija te prilikom za kvalitetnu zabavu. Osim svega pozitivnog u virtualnom ili online svijetu nažalost mnogo negativnih stvari se također “prelilo” u taj svijet. Zlostavljanje ili sada nazvano “cyberbullying” sa školskih hodnika, igrališta ili razreda se preselilo u društvene mreže, chatove, blogove ili privatne razgovore na internetu pod lažnom krinkom anonimnosti.

Kako smo spomenili cyberbullying, postoji još puno pojmova i definicija zlostavljanja u virtualnom svijetu. Pojmove koji su slični, koje možete pronaći su cyberbullying, online bullying, digital bullying, internet bullying, e-bullying. Kako god se zvalo ili nazivalo virtualno zlostavljanje je ponašanje jedne ili više osoba usmjereno na nanošenje štete drugima, kroz upotrebu interneta novih tehnologija ili smart mobitela.

Kako i gdje se događa zlostavljanje?

Iako nema strogih pravila, neki uzorci lošeg ponašanja se mogu prepoznati kada se događa online zlostavljanje. Slanje velikog broja poruka elektronske pošte ili SMS-a, s namjerom da se nekoga uznemirava koji je jasno i glasno rekao da ne želi imati daljnji kontakt sa pošiljateljem, ismijavanje u online chat sobama ili Facebook grupama, ocrnjivanje ili lažno predstavljanje na internet forumima, objavljivanje lažnih optužbi i glasina na račun neke osobe sa društvenih mreža samo su neki od nažalost brojnih primjera tipičnih oblika zlostavljanja u virtualnom svijetu.

Postoje dvije vrste nasilja preko interneta: izravan napad i napad preko posrednika. Izravan napad događa se kad osoba:

• šalje uznemirujuće poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu ili društvenoj mreži
• ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu ili društvenoj mreži
• objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internet stranici ili društvenoj mreži
• šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu ili društvenoj mreži
• postavlja internetske ankete o žrtvi
• šalje viruse na e-mail ili mobitel
• šalje pornografiju i neželjenu poštu na e-mail ili mobitel
• lažno se predstavlja kao drugo dijete.

Nasilje preko posrednika događa se kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe, koja toga najčešće nije svjesna.
Primjerice, neko dijete može doznati lozinku drugog dijeteta za njegovu e-mail adresu ili lozinku za društvene mreže. Tako s njegove e-mail adrese može slati uznemirujuće poruke njegovim prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na blogu, chatu ili forumu. Svima se tako čini da je žrtva zapravo ta koja čini loše stvari. Prijatelji će se posvađati s njime, administrator će isključiti njegov nadimak ili e-mail adresu, roditelji će se naljutiti na njega i bit će kažnjen. Oni su posrednici u zlostavljanju, a toga nisu ni svjesni.

Iako se samim zlostavljanjem u virtualnom svijetu ne može direktno fizički povrijediti druga osoba, posljedice ovakvog ponašanja mogu biti izuzetno ozbiljne. Upravo zbog toga što postoji mogućnost da se zlostavljanje odvija neprestano, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu izvan škole na igralištu, od strane nepoznatih ljudi od doslovno bilo koga i bilo gdje. Problem i prednost online svijeta je i ta što je uvijek dostupan, kako za dobre, tako i za loše stvari. Zbog ove kontinuirane mogućnosti zlostavljanja, žrtva se često može osjećati izolirano ili bez mogućnosti izlaza ili mjesta za skrivanje. Virtualni svijet nas okružuje na svakom koraku te ako vas proganja, teško možete pobjeći od njega.

Zlostavljanje preko interneta nije nešto što se događa i u čemu samo sudjeluju djeca i mladi, iako se takvo ponašanje definira na isti način radilo se o odraslim ili maloljetnim osobama, starije osobe češće znaju pristupati proganjanju ili virtualnom uhođenju.

Mnoštvo korisnih materijala  možete pronaći na linku: 

http://csi.hr/materijali/