Predgovor

Obilježavanje pola tisućljeća postojanja hrvatske pisane riječi, tiskane knjige s potpisom autora velika je obljetnica za povijest jednoga naroda, za povijest hrvatske književnosti u svekolikom inventaru europske književnosti. Obilježavanje 500 godina od prvoga tiska Marulićeve Judite, prve autorske knjige na hrvatskom jeziku, objavljene u Veneciji 1521. godine, važan je povod koji je Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznala kada smo krajem prosinca 2020. uputili javni poziv znanstvenim ustanovama, odgojno-obrazovnim institucijama i sveučilištima u Republici Hrvatskoj s nakanom da bismo uoči 21. travnja, dana kada je Marulić davne 1501. potpisao svoj ep Judita, održali stručno-znanstveni skup u pjesnikovom rodnom Splitu, u palači Marulićevog prijatelja humanista Dmine Papalića, danas Muzej Grada Splita.

Dvodnevni skup organiziran je 23. i 24. travnja 2021., a odazvale su se eminentne znanstvene, odgojne i umjetničke institucije: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Staroslavenski institut, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te nastavnici osnovnih i srednjih škola.

Skup je interdisciplinarnoga karaktera te želi ukazati na društvenu i povijesnu klimu Splita i Mletačke Republike početkom XVI. stoljeća kada je Marulić napisao ep koji aktualizira turske prodore nadomak Splita odnosno Klisa. Marulić je pripadao humanističkom krugu svojih sugrađana pjesnika koji su tako otmjeno njegovali latinski izričaj i nastojali živjeti davno nestalu antičku kulturu nadomak Splita u antičkoj Saloni. Judita kao ep i kao književni lik svjedoči kršćanski svjetonazor i patriotizam renesansnoga pjesnika Marulića, u brojnim djelima na latinskom jeziku otvorenoga za komunikaciju s cijelom intelektualnom latinskom Europom. Marulićev ep će se tumačiti kroz niz raznolikih filoloških rasprava, povijest umjetnosti, ali i kroz renesansnu glazbu, muzikološku studiju, kao i koncert izdvojen za najpopularnije renesansno glazbalo – lutnju, kao i primjere prakse u nastavi hrvatskoga jezika, povijesti, likovne umjetnosti i likovne kulture.

Agencija za odgoj i obrazovanje, organizator ovoga dvodnevnog važnog književno-znanstvenoga događaja, željela je skrenuti pozornost na klasika hrvatske književnosti, kanonskoga pisca važnoga za suvremenu hrvatsku kulturu i jezik, isto toliko koliko je bila važna odvažna gesta prije pola tisućljeća kada je Marulić u »hrvatskim versima« dvostruko rimovanim dvanestercima napisao umjetnički ep.

Važnost ove manifestacije prepoznalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s ministrom Fuchsom te župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, te se u ime Agencije zahvaljujem na počasnom pokroviteljstvu na ovom stručno-znanstvenom događaju.

Također, zahvalni smo hrvatskim zastupnicima u našem Parlamentu koji su prepoznali inicijativu te su 9. travnja 2021. donijeli Odluku o proglašenju 2021. Godinom Marka Marulića.

500 godina od objave prve hrvatske tiskane knjige, 700 godina od smrti velikoga talijanskog pisca Dante Alighierija dovoljan su razlog da budu kruna književnih događanja 2021. godina – Godine čitanja.

Predsjednica Organizacijskog odbora Marko Marulić (1501. – 1521. – 2021.)

Dubravka Brezak Stamać