Na satima Hrvatskoga jezika, u organizaciji učiteljice Vanje Selak, prof., tijekom veljače i ožujka za sve razrede predmetne nastave održane su i održavat će se predavanja i radionice kako bi se obilježio Mjesec hrvatskoga jezika.

Obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika (od 21. veljače do 17. ožujka) ima za cilj jačanje svijesti o jeziku kao temelju nacionalnog identiteta. Manifestaciju je 2014. godine pokrenuo Institut za hrvatski jezik kako bi istaknuo važnost očuvanja materinskoga jezika u suvremenom društvu.

Obilježavanje spaja Međunarodni dan materinskoga jezika (21. veljače) i dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (17. ožujka).

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljena 17. ožujka 1967. u Telegramu

Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja:

• 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena,
• do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove,
• 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.

Učenici, kroz kvizove, radionice i predavanja, istražuju bogatstvo vlastitoga jezika.

Učenici sedmoga razreda istražuju služeći se jezičnim priručnicima.

Razredni pano uz obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika

Ciljevi obilježavanja ovog mjeseca uključuju:

• podizanje razine svijesti o važnosti očuvanja hrvatskoga jezika kao nematerijalne kulturne baštine;
• isticanje važnosti materinskoga jezika kao sredstva izražavanja vlastite kulture i pripadnosti;
• upoznavanje s poviješću jezika, posebno s glagoljicom (Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače) i ključnim dokumentima poput Deklaracije iz 1967. godine;
• razvijanje ljubavi prema čitanju i materinskoj riječi kroz suradnju s knjižnicama i roditeljima te
• promocija hrvatskoga kao službenog jezika Europske unije, naglašavajući njegov ravnopravni položaj u međunarodnom kontekstu.

Predavanja:

• Hrvatski jezik – petstoljetni razvoj (7. i 8. razred)
• Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (5; 6; 7. i 8 +. razred)

Kviz:

• Koliko poznajem stare zavičajne riječi? (5; 6; 7. i 8. razred)

Radionice:

• Pisanje na glagoljici (6. i 6. razred)
• Stvaranje i izrada rječnika zavičajnih govora (5; 6; 7. i 8. razred)
• Osobna iskaznica Bašćanske ploče (6. razred)
• Sat poezije (krasnoslovi dijalektalne poezije) – (5; 6; 7. i 8. razred)
• Stvaram na zavičajnom govoru (literarna radionica) – (5; 6; 7. i 8. razred)
• Najljepše hrvatske riječi – 5. razred
• Upoznavanje s jezičnim priručnicima – 7. razred

Prezentacije:

Učenici šestoga razreda sudjeluju u radionici Osobna iskaznica Bašćanske ploče.

OSOBNA ISKAZNICA BAŠĆANSKE PLOČE

Naziv: Bašćanska ploča

Vrijeme nalaska: oko 1100. godine

Mjesto pronalaska: u Jurandvoru pokraj Baške na otoku Krku u crkvi sv. Lucije

Tko je, kada i gdje pronašao? Pronašao ju je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji ju je predstavio znanosti.

Dimenzije:

• širina – 197 cm
• visina – 99 cm
• debljina – 8 cm
• težina – oko 800 kg

U koliko je redaka napisana? Napisana je u 13 redaka.

Koliko sadrži riječi i slova? Sadrži 107 riječi, 402 slova.

Što je bila u crkvi sv. Lucije? U crkvi sv. Lucije je bila dijelom oltarne pregrade.

Materijal: kamen – bijeli vapnenac

Čime je ukrašena gornjim rubom? Gornjim rubom ukrašena je s ornamentalnim motivom loze.

Tko ju je napisao? Napisao ju je opat Držiha i opat Dobrovit.

Pismo: prijelazni oblik glagoljice (od oble k uglatoj),

Jezik: hrvatski jezik

Sadržaj: Tekst Bašćanske ploče zapravo je pravni dokument pisan hrvatskim jezikom i hrvatskim pismom – darovnica kojom kralj Zvonimir daruje zemljište benediktinskom samostanu.

Značenja:

• povijesno – prvi se put na hrvatskome jeziku spominje ime hrvatskoga kalja; kvarnersko područje bilo je u granicama Zvonimirove Hrvatske; dani kneza Kosmata
• vjersko – opat Držiha i Dobrovit, 12 apostola, 4 evanđelista – Hrvati su kršćani – katolici
• pravno – darovnica kralja Zvonimira – navedeni svjedoci: Desimir – župan Krbave, Martin u Lici, Pribineža – poslanik u Vinodolu i Jakov na otoku
• književno – prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti
• jezično – prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti pisan na hrvatskome jeziku hrvatskim pismom (glagoljica).

Gdje se čuva? Čuva se u HAZU.

Tekst Bašćanske ploče zapravo je pravni dokument — darovnica kojom kralj Zvonimir daruje zemljište benediktinskom samostanu.

Strukturno se dijeli na tri dijela:

1. Zapis opata Držihe

Ovaj dio bilježi samu darovnicu i najvažniji je za povijest jer sadrži ime kralja.

Invokacija: Počinje zazivom Boga: “U ime Oca i Sina i Svetoga Duha”.

Objava darivanja: Opat Držiha piše da je hrvatski kralj Zvonimir darovao ledinu (zemljište) crkvi svete Lucije. Svjedoci: župan Desimir iz Krbave, Martin iz Like, Pribenež – poslanik iz Vinodola i Jakov iz otoka. Sadrži prijetnju (“prokletstvo”) onome tko bi to darivanje pokušao osporiti.

2. Zapis opata Dobrovita

Ovaj kraći dio govori o gradnji same crkve: Opat Dobrovit navodi da je sa svojom devetero braće (redovnika) sazidao crkvu sv. Lucije. Spominje se vrijeme kneza Kosmata koji je tada vladao tim područjem.

3. Završna bilješka

Na samom kraju teksta spominje se da su samostan sv. Lucije i samostan sv. Mikule u Otočcu bili sjedinjeni.

Bašćanska ploča kao oltarna pregrada u crkvi sv. Lucije.

Tekst Bašćanske ploče

AZЪ [VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ

OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE

DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]

DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-

MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-

CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-

TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-

VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-

TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-

DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-

ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-

AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-

IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

Tekst – prijepis na suvremeni standardni jezik

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha.

Ja opat Držiha pisah to o ledini koju

dade Zvonimir, kralj hrvatski,

u svoje dane svetoj Luciji

pred svjedocima: županom Desimirom iz Krbave, Martinom iz

Like, Pribenežom poslanikom iz Vinodola, Jakovom iz otoka.

Tko to porekne, neka ga Bog prokune i 12 apostola i 4

evanđelista i sveta Lucija. Amen.

Da tko ovdje živi, moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće

U dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.

I u te dane bio je (samostan) sv. Mikule u Otočcu

sa svetom Lucijom u zajednici.